“Belo zlato” 21. veka: Imate ga kod kuće, a verovatno toga niste svesni

Kostarika, zemlja u kojoj su površinski kopovi zabranjeni, postala je vodeća u svetu u vađenju teških metala poput litijuma.

Izvor: Poslovni dnevnik

Ilustracija: Shutterstock/Fishman64

Ilustracija: Shutterstock/Fishman64

Naravno, ne iz zemlje, već iz starih baterija.

Fabrika za recikliranje Fortek osnovana je pre gotovo tri decenije u gradu Kartagu, 27 kilometara udaljenom od glavnoga grada San Hozea, a zaposleni je nazivaju “urbanim rudnikom”.

Poslednjih šest godina u fokusu im je ekstrakcija litijuma iz punjivih baterija koje se svakodnevno koriste u brojnim elektronskim uređajima poput mobilnih telefona, prenosnih računara, električnih automobila i solarnih panela.

Godišnje se u svetu bacaju milioni baterija. Iako se kućište baterije razgradi u periodu od 100 godina, otrovni metali koji se nalaze u njoj ne razgrade se nikad.

Fortek je pronašao “zlatni rudnik” u ekstrakciji teških metala iz baterija, a našoj planeti je istovremeno pružio pojas za spasavanje.

”Sada znamo da to nije otpad. Znamo da je to resurs koji se može ponovo koristiti”, rekao je AFP-u Giljermo Pereija, izvršni direktor Forteka. ”Važno je razbiti paradigme”, dodao je 54-godišnji Pereija, koji je sa svojim sinom Franciskom (25) osmislio novu metodu ekstrakcije metala iz potrošenih baterija.

”Svetu je potrebna cirkularna ekonomija koja radije reciklira dragocene primarne materijale nego što uzima potpuno nove”, rekao je.

Belo zlato

Rudarenje litijuma često se sprovodi u uslovima koji su štetni za okolinu, radnike i lokalno stanovništvo. No u Forteku sav litijum dolazi iz 1.500 tona potrošenih baterija koje se svake godine bace u Kostariki, pojasnio je projektni menadžer Francisko Pereija.

Korišćene baterije skupljaju se u trgovačkim centrima, trgovinama s elektronskom opremom ili na prodajnim mestima električnih automobila.

Litijum je prozvan “belim zlatom” ili “naftom 21. veka”, a poslednjih godina cena mu je eksplodirala na globalnom tržištu. U novembru 2020. godine vrednost litijuma iznosila je 5.700 dolara po toni, a u septembru 2022. vrednost mu je porasla na 60.500 dolara po toni zbog sve veće proizvodnje električnih automobila.

Ipak postrojenja za proizvodnju litijuma troše milione litara vode i mogu biti štetna za okolinu. No kada se litijum vadi iz recikliranih baterija izbacuje se samo četvrtina ugljen-dioksida koji zagreva planetu u odnosu na rudarenje litijuma, tvrdi Henri Prado, hemičar u Forteku.

Recikliranje spasava planetu od zagađivanja okoline uzrokovanog “uobičajenom metodom zbrinjavanja” litijumskih baterija, koje se najčešće jednostavno odbace, dodao je Prado.

Po podacima Američkog hemijskog društva samo pet posto svih litijum-jonskih baterija u svetu se reciklira.

Pioniri

U Forteku korišćene baterije odlažu na pokretnu traku koja ih odvozi do drobilice. Na taj način se otpad pretvara u mešavinu kobalta, nikla, mangana i litijuma, poznate kao “crna masa”.

Ovi metali čine oko 57 posto svake baterije, a ostatak su bakar, aluminijum, plastika i gvožđe, koji se takođe mogu reciklirati.

Fortek nema tehnologiju kojom bi mogli da razdvoje pojedinačne metale iz “crne mase”, pa je zatim prodaju fabrikama u Evropi kako bi dovršili proces i proizveli baterije.

Nemačka agencija za razvoj (GIZ) tvrdi da je Fortek Kostariku pretvorio u ”pionira Latinske Amerike za novu procenu korišćenih baterija od litijuma”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com