INTERVJU Goran Vesić za “Blic Biznis”: “U građevinskom sektoru ima više posla nego što su kapaciteti domaćih kompanija”

To u intervjuu za “Blic” kaže Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i dodaje da je i nadležno Tužilaštvo u Pirotu oko slučaja iskliznuća voza i curenja amonijaka, pokrenulo predistražni postupak. Naglašava i da se ovakve nesreće dešavaju i u svetu, poput Nemačke, Teksasa, Ajove, Luzijane, ali da se njima tamo niko ne raduje kao što je kod nas to slučaj.

Aludirate na opoziciju koja je okrivila vlast za ovaj akcident?

– U Srbiji su se od 2001 – 2012. godine dogodila 265 iskliznuća vozova od čega je 75 bilo ekološki akcident. Samo 2008. bilo je 12 a 2007. godine 11 iskliznuća voza sa curenjem opasnih materija. Nikome u tadašnjoj opoziciji nije padalo napamet da zbog toga proziva vlast ili da se ne daj Bože raduje nesreći. Nažalost, danas u Srbiji imamo poslanike koji se raduju nesreći jer pošto nemaju svoju politiku veruju da tuđa nesreća može da bude njihova korist. Žalosno.

Goran Vesić

Foto: Ustupljene fotografije

Goran Vesić

Da li je žalosno i to što novac za rekonstrukciju infrastrukture na ovom delu pruge, obezbeđen 2018. godine, nije iskorišćen?

– I ja sam to pitao jer je nedopustivo da prođe četiri godine a da se novac ne koristi. Dobio sam opravdanje da idejni projektak koji je rađen ranije nije dobar kao i da se dugo čekala tehnička kontrola. Ima objektivnih razloga ali siguran sam da su ti rokovi mogli da budu kraći. Tender za rekonstrukciju pruge Niš- Dimitrovgrad je završen a očekuje se da radovi počnu do juna.Sastao sam se sa izvođačem i uveren sam da će rekonstrukcija da počne ranije.

Koliko će novca u 2023. godini da se uloži u kapitalne investicije?

– Kada se saberu sva kapitalna ulaganja, najviše ih je u resoru koji vodim, Srbija će u 2023. godini da uloži 3,6 milijardi evra. U periodu od 2008 – 2012. godina ta ulaganja su bila oko 1,2 milijardi evra!

Zato će Srbija ove i naredne godine imati, za postojeće okolnosti, stabilne stope rasta između 2,5 i tri odsto koje bi bile više da nije rata u Ukrajini. Od kako je pojačala javne investicije, Srbija beleži veće stope privrednog rasta od svetskog proseka.U budžetu za 2023. obezbeđena su i značajna sredstva za gradnju autoputeva, brzih saobraćajnica, puteva, mostova, obilaznica, brze pruge do granice sa Mađarskom, komunalne, kanalizacione i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada i druge infrastrukturne projekte.

Foto: Ustupljene fotografije

Zašto u vašem resoru nema novca za izgradnju nacionalnog stadiona?

– Taj projekat nalazi se u Ministarstvu finansija koje ga i finansira. Moj resor je nadležan je za urbanostičke planove i građevinske dozvole.

Da li vaš resor ima nadležnost da kazni izvođače radova koji ne poštuju rokove na infrastrukturnim projketima?

– Obišao sam svako gradilište i održao sastanke sa izvođačima na trasi. Svi su dali dinamiku radova koju su potpisali koja je drugačija od one kada su ugovor parafirali. To se dogodilo pre nego što sam preuzeo resor i ne mogu time da se bavim jer ima tu i objektivnih ali i subjektivnih razloga. Sastajem se sa njima svake nedelje kako bi rešavali probleme u hodu i verujem da će dinamika koju su sada dali biti poštovana.

Po toj novoj dinamici kada će deonica do Kruševca, vašeg rodnog grada, biti završena?

– Rođen sam u Kruševcu ali sam odrastao u Mariboru a potom u Kraljevu, gde sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Za Maribor nisam nadležan a Kruševac će biti priključen na autoput u septembru ove godine kada će biti završena deonica od Pojata do Koševa. Pre toga, do kraja marta, završiće se deonica do Makrešana dok će Kraljevo biti priključeno na auto put Miloš Veliki do polovine 2024. godine.

Goran Vesić sa radnicima

Foto: Ustupljene fotografije

Goran Vesić sa radnicima

Moravski koridor dužine 112 kilometara sa 88 mostova i nadvožnjaka, 29 podvožnjaka i 11 petlji biće završen do polovine 2025. godine. Svi ovi gradovi neće biti samo saobraćajno povezani već će to omogućiti nove investicije, nova radna mesta i bolji standard. Zahvaljujući predsedniku Vučiću Srbija nikada u svojoj istoriji nije ulagala više u saobraćajnu infrastrukturu.

Tu infrstrukturu, na osnovu međunarodnih ugovora, rade strane a ne srpske firme. Može li to da se promeni?

– Projekti iz medjudržavnih ugovora prati povoljno finansiranje a mi insistiramo da najmanje 50 odsto posla rade domaće kompanije. Znate li bilo koju domaću građevinsku firmu koja je bez posla poslednjih 7-8 godina? Sve su uposlene i činjenica je da u građevinskom sektoru ima više posla nego što su kapaciteti domaćih kompanija.

Da li je činjenica i to da u Srbiji, ako se ne zaustavi, bude više nelegalnih nego legalnih objekata?

– Ne želim da govorim javno o nelegalnoj gradnji i kako vidim rešenje tog problema jer ima mnogo nelegalnih graditelja, naučenih da kradu od države, koji bi to zloupotrebili. Tu ne mislim na sirotinju koja je zidala kućice za život ili dogradila sobicu za decu već na kriminalce koji su nelegalno gradili hiljade kvadrata pljačkajući državu jer nisu plaćali dažbine. Pri tom su uništavali život komšijama jer nisu ulagali u vodovodnu i kanalizacionu mrežu, parking mesta ili su varali svoje kupce jer su gradili bez projekata. Saznaće šta ih čeka. Mogu da im obećam da njihova pljačka države neće biti nagrađena. Mislim i da u pravnom prometu ne mogu više ikada da postoje dva zakona istovremeno – Zakon o planiranju i izgradnji i Zakon o ozakonjenju. Bespravna gradnja je specijalitet ovog dela Evrope a kod nas je vreme da se sa tim završi.

Foto: Ustupljene fotografije

U Evropi je specijalitet i zelena gradnja, kako će te je podstaći u Srbiji?

– Ubrzaćemo procedure tako što iformacije o lokaciji i upotrebne dozvole će izdavati i oni koji će dobiti javna ovlašćenja poput projektnih biroa, notara i advokata. Investitori će moći sami da prikupljaju saglasnosti, koja će biti elektronska, a sve državne zgrade kao i objekti preko deset hiljada kvadraa će se graditi sa sertifikatom zelene gradnje. Lokalne samouprave dobiće zadatatak koju površinu teritorije moraju da pokriju planovima a ako to ne učine država će to da uradi za njih. Za one koji grade sa sertifikatom zelene gradnje biće smanjeni i doprinosi a postojaće obaveza da svaka zgrada ima određen broj parking mesta sa električnim punjenjem.

Urbanistički haos na Kopaoniku i Zlatiboru preti da izazove i ekološke akcidente. Možete li to da se zaustavi?

– U pravu ste kada kažete da trenutno vlada haos. Zato ćemo u izmene zakona o planiranju i izgradnji uneti da u granicama zaštićenog prirodnog dobra mogu da se rade samo prostorni planovi područja posebne namene koje donosi Vlada a koje ministarstvo predlaže. To su rešenja koja su početak uvođenja reda.

Da li su vam obaveze sada veće jer vam je na “leđima” cela Srbija a nesamo Beograd?

– Metro, novi savski most, obilaznica oko Beograda, beogradski železnički čvor, rekonstrukcija i dogradnja mreže BG voza, tunel Karađorđeva – Pančevački most, most kod Ade Huje. Tu je i intermodalni terminali u Makišu i Batajnici, aerodrom, fabrika za preradu otpadnih voda u Velikom selu i projekti i Obrenovcu, Čukarici, Lazarevcu, Barajevu, Sopotu i Mladenovcu u okviru „Čiste Srbije“, koje radi resor koji vodim a tiču se Beograda. Devetogodišnje iskustvo iz Beograda mi samo pomaže da bolje radim posao u novom resoru.

Zašto taj vaš beogradski rad, pored opozicije, kritikuje i aktuelno rukovodstvo SNS-a?

– Rukovodstvo Beograda izabrano je na listi SNS koju je predvodio Aleksandar Vučić a na funkcijama su glasovima odbornika naše stranke. Kao i Vlada. I oni u gradu i mi u Vladi dužni smo da sprovodimo Vučićevu politiku za koju je narod glasao. U Beogradu je sprovodjene te politike počelo 2014. pobedom na gradskim izborima a u Srbiji 2012. godine.

Šta ta politika znači za stari savski most, rušenje jer je nacistički, kako kaže gradonačelnik, ili izgradnju blizanca, kako kaže gospodin Čučković?

– Ništa se nije promenilo kod izgradnje novog savskog mosta i tunela od Karadjordjeve do Pančevačkog mosta. Njihovim završetkom smanjiće se saobraćaj u centru grada, zagadjenje i rasteretiće se postojeći mostovi. Kako vidim u medijima sadašnje rukovodstvo grada stoji iza odluka koje su donete pre više godina. Nisam video tu izjavu gradskog menadžera ali sam video da je rekao da nije dobro prenet ili protumačen.

Da li ste završili knjigu o društvenim mrežama i memoare za period od1989. do 2012. godine?

– Završio sam udžbenik o društvenim mrežama u političkim kampanja, prelama se i biće brzo odštampan a kada bude objavljen nadam se da ću postati gostujući predavač, što će za mene biti posebna čast. Što se memoara tiče od 1989-2012. godine ,radim ih sa vašim kolegom Aleksandrom Apostolovskim. Pišemo a istovremeno i snimamo jer pravimo dokumentarni film. Posebno mi je važno da sećanja na Zorana Đinđića budu dobro obradjena. Biće tu i nikada objavljenih detalja i dokumenata koje sam sačuvao u ličnoj arhivi.

Želite da vam “Blic Biznis” donosi najnovije i ekskluzivne informacije o ekonomiji i dešavanjima u svetu biznisa, da čitate o uspesima i padovima srpskih privrednika, ali i poslovima koji u Srbiji i svetu donose novu eru u biznisu. Postanite i vi deo kluba koji čini desetine hiljada menadžera. Prijavite se na newsletter i na mejlu očekujte najaktuelnije i najekskluzivnije informacije.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com