Kada će inflacija da krene silaznom putanjom?

Godinama je inflacija u Srbiji bila oko dva procenta. Dominantno zbog dešavanja na globalnom nivou sada je dvocifrena, kaže guvenerka i najavljuje dalje podizanje osnovne kamate kako osnovno sredstvo za usporavanje poskupljenja.

ekonomija, stednja, budzet, mere, analiza, kredit, porez, troskovi, recesija, kovid, covid19, bankrot, novac, kriza, dug, dugovanje, finansije, korona, inflacija, oporezivanje, krah, pixabay

“Vodimo računa o tome da obezbedimo takozvano meko prizemljenje – soft lending, odnosno da uslovi finansiranja nastave da obezbeđuju kontinuitet privrednog rasta i samanjenja nezaposlenosti. Paralelno s tim ograničavanju efekata prelivanja uvoznih cena na domaće cene doprinosimo i održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru”, kaže Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS.

Kaže za očuvanje kursa u rezervama centralna banka ima 16,5 milijardi evra i 38,5 tona zlata, a strane investicije su na nivou prošle godine.

Za opozicione poslanike izveštaj je hvalospev.

“Voleo bih da govorimo o tome koliko košta taj kredit, zašto smo došli u poziciju da uzmemo kredit na milijardu evra sa tri posto kamate, ako smo imali zelenu obveznicu sa jedan posto zašto nije sa jedan posto”, navodi Nebojša Zelenović, poslanik koalicije Moramo.

“Kažete da vraćate skupe kredite, a pre neki dan ste se zadužili 15 milijardi još. Kad vi priznate za 15 milijardi evra, ja sam siguran da je to duplo”, dodaje Nenad Mitrović, poslanik DS-a.

“Ukoliko rastu devizne rezerve, a rastu, to znači da ste vi sve što ste branili od evra do ranih mesta radili iz realnih izvora”, poručuje Dušan Bajatović, poslanik SPS-a.

Povodom sve glasnijih zamerki da se zemlja ubrzano zadužuje oglasilo se i Ministarstvo finansija.

“Srpski javni dug trenutno iznosi 54,8 odsto BDP-a, što je ubedljivo najbolji rezultat u regionu i daleko ispod proseka Evropske unije, koja u 2022. godini beleži zaduženje od čak 87,8 odsto BDP-a. Kredit dobijen od Ujedinjenih Arapskih Emirata namenjen je otplati obaveza koje dospevaju, što znači da se na taj način ne podiže javni dug. Najveći deo obaveza dospeva početkom naredne godine kada je potrebno obezbediti 2,6 milijardi evra”, navodi Siniša Mali, ministar finansija.

Mali navodi i da je prosečna kamatna stopa na javni dug Srbije 2,43 odsto. Najavljuje i da u oktobru Misija MMF-a ponovo dolazi u Beograd i da će se tada razgovarati o daljoj saradnji i podršci fonda predstojećem teškom periodu.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com