Logističari upozorili: “Trgovina bez Kine? Budite realni”

Posle muke sa ruskim gasom, nemački političari su domaćoj privredi sugerisali da smanje jednostranu zavisnost od Kine.

Izvor: DPA

 EPA-EFE/JUSTIN LANE

EPA-EFE/JUSTIN LANE

Ali prekrajanje lanaca isporuke je skupo i komplikovano, navelo je nemačko udruženje za menadžment logistike BME, prenosi DPA.

“Razvoj novih tržišta za nabavku izvan Kine je složen i skup proces”, rekao je šef kancelarije BME za Kinu Rikardo Kurto. “Preduzeća pažljivo procenjuju šta je isplativo.”

Nemačka privreda nova tržišta traži u zemljama jugoistočne Azije, Indije i istočne Evrope. Ne mogu, međutim, sve zemlje od interesa da garantuju trajnu političku stabilnost.

Kurto predlaže realniju procenu trgovinskih odnosa sa Kinom, jer pojedine firme u toj zemlji ostvaruju 30–40 odsto operativnog profita i preusmeravanje je moguće samo na dugi ili barem srednji rok.

“Ako se svi vrate u Evropu, mogu se očekivati poskupljenja”, navodi BME u izveštaju. Udruženje okuplja oko 9.750 nemačkih firmi.

Debatu o trgovinskim vezama i odnosima podstakla je geopolitička napetost. Ministar privrede Robert Habek i kancelar Olaf Šolc su pouku da zavisnost od jedne zemlje ne valja izvukli iz ukrajinskog rata i kolapsa trgovine sa Rusijom.

Nemačke kompanije su u međuvremenu počele da grade strategiju za smanjenje zavisnosti od Kine, ali puni zaokret mnogima nije opcija, navodi BME.

Među 46 članica BME sa ključnim poslovanjem u Kini koje je BME anketirao, 14 odsto zamenu kineskoj robi već traži drugde, 37 odsto je to delimično počelo da radi, a 26 odsto nije ni počelo.

Skoro tri četvrtine anketiranih preduzeća Kinu vidi kao pouzdanog trgovinskog partnera, posebno od kako je Peking odustao od restriktivne pandemijske politike i tako ublažio problem uskih grla u globalnim lancima isporuke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com