SRBIJA, ENERGETSKA TRANZICIJA I GLOBALNI TRENDOVI Uskoro “Look up” na Kopaoniku: Više od 55 stručnjaka, 8 panela, 2 dana…

Čitav razvijen svet se godinama kreće ubrzanim korakom u smeru energetske tranzicije i obnovljivim izvorima energije a kriza koja je nastala ratom u Ukrajini naterala je i one države, poput Srbije, da izgrade ovaj put jer kaldrma po kojoj se kreću može da dovede do nesagledivih kako ekoloških tako i energetskih posledica.

Slušaj vesti

0:00/ 0:00

.

Foto: shutterstock

.

Kako će i od kog materijala taj put da izgradi država, pokušaće da definiše 50 uglednih stručnjaka na konferenciji “LOOK UP”, koja se održava 7. i 8. decembra na Kopaoniku. Ovo pitanje provlačiće se gotovo kroz sve panele a posebno u okviru onog vezanog za Energetsku krizu i obnovljive izvore energije, pa možda nakon ovog skupa dobijemo i odgovore na pitanja da li je i zašto srpsko sunce zaklonjeno administrativnim barijerama?

Blic preporučuje

Paneli:

  • Stepen cirkularnosti domaće privrede kao uslov za harmonizaciju sa EU
  • e-MOBILITY – put od budućnosti do stvarnosti
  • Obnovljivi izvori energije, realnost ili mit
  • Istorijski otpad
  • Otpad kao energent i resurs reciklažne industrije
  • Zelena gradnja kao sastavni deo održive budućnosti
  • Zeleni vodonik kao gorivo budućnosti
  • Energetska efikasnost

Potvrđeni panelisti iz regiona

  • Nana Bonsu, Birmingham business school, Univesity of Birmingham
  • Fabio Poreti, CEWEP, Konfederacija evropskih postrojenja za otpad i energiju
  • Matjaž Ulcar, investicioni savetnik sa fokusom na OIE, Slovenija
  • Viktor Andonov, savetnik za energetiku u Vladi Severne Makedonije
  • Marc-Daniel Reinhard, konsultant German Biogas Association
  • Viktor Simončič, stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine, Hrvatska
  • Srđan Todorović, Fond za zaštitu životne sredine, Republika Srpska
  • Međunarodne finanisjske ogranizacije: UNDP, EBRD, IFC+

Skup “Look up” će otvoriti Ana Brnabić, predsednik Vlade Republike Srbije, a dvodnevni stručni skup svojim prisustvom podržaće i Irena Vujović, ministarka za zaštitu životne sredine, Goran Vesić, ministar za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu i ministarka za rudarstvo i energetiku Dubravka Đedović.

Posebno je važno da se vidi da li pored njih, ga u senku bacaju i srpske termoelektrane, iz kojih Srbija dobija oko 70 posto električne energije, što je u poređenju sa drugim evropskim državam, izuzetno visok procenat. Zato smo i na neslavnoj “crnoj” listi briselskih institucija koje upozoravaju da se taj procenat mora smanjiti jer termoelektrane u Srbiji ostaju veliki zagađivači životne sredine. To potvrđuje i podatak da one na Zapadnom Balkanu imaju dva i po puta veću emisiju sumpor-dioksida u atmosferi nego sve ostale u Evropskoj Uniji.

Briselske institucije upozoravaju i da je 22 posto dobijene struje iz OIE u Srbiji,nekoliko puta manje nego u nekim zemljama EU, nedovoljno da bi se priključili tom elitnom društvu. Da stvar bude gora, od tog procenta najveći deo se vezuje za dobijanje struje iz velikih hidroelektrana i delom bimase dok su ostali vidovi OIE vrlo malo zastupljeni iako su potencijali veliki. To se posebno odnosi za solarnu energiju koje nije dovoljno iskorošćeno za proizvodnju struje iako Srbija ima veliku osunčanosti terena i puno sunčanih dana. Ne manjka nam ni košava, ali i ona umesto struje pravi promaju.

Sve u svemu obnovljiva energija iako nam je lokalno dostupna i može da omogući energetsku nezavisnost od uvoza energenata još uvek nije zaživela na našem prostoru. Razlog za to treba tražiti i u nekim pravnim začkoljicama. Jedna od njih je vezana i za to što uprkos tome što je prošle godine aprila donet Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, podzakonskih akata još uvek nema što značajno usporavaju proces prelaska na OIE.

To je posebno važno jer poslednja istraživanja su pokazala da je u većem delu sveta sada jeftinije proizvoditi električnu energiju pomoću obnovljivih izvora nego sagorevanjem uglja, a predviđanja su da će u narednih 10 godina postati ekonomski isplativije napraviti novu solarnu elektranu ili vetropark, nego da termoelektrane na ugalj nastave sa radom.

.

Foto: shutterstock

.

Da to može biti uskoro stvarnost pokazuju i podaci Međunarodne agencije za obnovljivu energiju u kojima stoji da je cena električne energije dobijene pomoću solarnih panela u 2019. pala za neverovatnih 82 odsto u odnosu na 2010. godinu a u 2021. još za dodatnih 42 odsto u poređenju sa 2019.

Što se tiče Srbije, situacija je nešto drugačija jer u cenu električne energije nije uključena samo cena njene proizvodnje, već uz to se plaća i distribucija, a uz dodatak za obnovljive izvore sve važniji postaje i trošak balansiranja mreže.I cene skladištenja energije su i dalje visoke iako je i na tom polju zabeležen ogroman napredak poslednjih godina.

To jesu srpski problemi i zato je važno da se menjaju propisi jer ako toga ne bude onda će biti težak put na čistu energiju, koja ne može da se tretira kao retko i skupo dobro. Tim pre što ona donsi i benefit vezan za smanjeno zagađenje vazduha kao i ograničenje emisija gasova sa efektom staklene bašte ali i izbegavanje najtežih posledica klimatskih promena.

.

Foto: shutterstock

.

Upravo to mora da bude i putokaz državnim institucijama Srbije u kreiranju energetske strategije.Pre toga nova Vlada morala bi da ukloni administrativne barijere koje koče razvoj obnovljivih izvora energije. Velikim svetskim silama je to bio prvi korak kada su kretale na ovaj put zbog čega su i napravile značajan pomak na polju obnovljivih izvora energije.

Tako u Nemačkoj, više od 40 odsto ukupne proizvedene električne energije je dobijeno iz OIE (dominantno solarnih i vetroelektrana), dok je plan da se taj broj poveća na čak 80 odsto do 2050. Kina raspolaže instalisanom snagom vetra od 221GW, što je čak 31 puta više od instalisane snage čitavog elektroenergetskog sistema u Srbiji dok je u Danskoj je početkom 2020. godine procenat električne energije dobijene na ovaj način dostigao čak 50%.

Svi zainteresovani da prisustvuju Konferenciji mogu da se prijave OVDE, a detaljnije informacije o događaju mogu se pogledati u AGENDI “LOOK UP”. Naknada za kotizaciju nije predviđena, a broj mesta je ograničen.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com