ZAŠTO ZGRADE PADAJU Građevinski inženjer i magistar inženjerske seizmologije: “Propisi kaskaju za zemljotresima”

– Glavno „iznenađenje“ u ovom slučaju je generalna podcenjenost inteziteta seizmičkog hazarda u seizmički aktivnim područjima, što dokazuje zemljotres u Turskoj i Siriji, kao i skoriji potresi u Hrvatskoj i Albaniji.

“Sa svakim zemljotresom smo sve pametniji ali i sve nesigurniji jer saznajemo da propisi nisu odgovarajući. Propisi jednostavno kaskaju za zemljotresima.”

Dobar primer je Hrvatska koja je nakon zemljotresa u Petrinji menja svoje propise, napominje Žugić za potral Gradnja.rs

Ni od seizmologa ne treba očekivati previše

– Karte seizmičkog hazarda su polazna osnova da li je neko područje podložno seizmičkim uticajima i u kom intezitetu. Sam proces kreiranja ovih mapa u mnogome zavisi od kvaliteta razpoloživih ulaznih podataka. Na područjima gde nemamo merenja (zapise prethodnih zemljotresa, kao ni podatke o geologiji) prinuđeni smo da kombinujemo inženjerski izmerene veličine sa istorijskim podacima (npr. u crkvenim knjigama postoji zapis da je zvonik crkve bio oštećen u zemljotresu početkom 19. veka), što sam rezultat naše analize može učiniti prilično nepouzdanim. Često smo svedoci da se meterolozi i hidrolozi prevare u svojim prognozama iako za svoje predikcije imaju mnogo bolje i merljivije ulazne podatke, prema tome ni od seizmologa ne treba očekivati previše – rekao je Žugić.

U našoj zemlji je, kako dodaje, sličan problem – podcenjenost inteziteta seizmičkog hazarda u određenim regionima kao i neuzimanje u obzir lokalnih uslova tla, ali, na sreću, Srbija je zemlja male do srednje seizmičnosti.

. Postoji veoma mala verovatnoća pojave zemljotresa ovakve jačine, ali sigurno da bi on izazvao devastaciju velikog broja novih zgrada u Srbji, ali i same infrastrukture, kao što su mostovi, putevi, železnica…“ – zaključio je na kraju Željko Žugić za Gradnja.rs.

(Gradnja.rs)