Stepen diskriminacije na radu najveći je prema ženama, ali je izuzetno izražen i prema drugim društvenim grupama, naročito prema Romima i građanima u riziku od siromaštva. Kako je nedavno istakla Milica Marinković, iz A11 – Inicijative za ekonomska i socijalna prava, na okruglom stolu „Diskriminacija na radu i mehanizmi zaštite“, u organizaciji Fondacije „Centar za demokratiju“, diskriminacija kojoj su dame svakodnevno izložene na radnom mestu je višestruka, pa se postavlja pitanje njihovih godina i, neretko, uloge u porodici.
– One su diskriminisane jer imaju previše godina, jer su mlade pa će postati majke, jer su već majke pa neće dovoljno raditi ili su opet sumnjive jer imaju „neke“ godine, a nisu u braku. To je taj začarani krug gde je dovoljno da samo postojite kao žena. Svakako da ovo nije jedina društvena grupa koja je izložena diskriminaciji – naglasila je ona i skrenula pažnju na Rome i generalno ljude koji su u riziku od siromaštva i kakav je njihov pristup tržištu rada i mehanizmima zaštite.
– Postoje i određene grupe stanovništva kojima je tržište rada potpuno nedostupno, što je povezano sa nekim većim problemima koje imaju, tu najviše mislim na beskućnike i ljude bez dokumenata, interno raseljene sa Kosova. Tako u praksi malu ulogu igra sve veći stepen obrazovanja koji ostvaruju Romi. Diskriminacija je prisutna čak i kada su pripadnici ove manjinske grupe najkvalifikovaniji za svoje poslove – navela je Marinković.
Da radnici i njihovi problemi nikoga ne zanimaju, ni državu ni društvo, potvrdio je Nebojša Rajković, iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata. Diskriminacija je najčešće uzrok svih problema, smatra on, i dodaje da se prikrivina diskriminacija mnogo češće odnosi na žene i na oblast materinstva, dok veliki problem imaju stariji koji su diskiminisani na radu na svaki način, kao i bolesni.