U prvih deset meseci ove godine je, naime, izdato je 39 posto više radnih dozvola za boravak i rad nego prošle godine, odnosno 147.301, od čega dve trećine za rad u građevinarstvu i turizmu, kažu poslodavci.
Blic preporučuje
Iznose kako procene govore da u Hrvatskoj radi od 80 do 100 hiljada stranih radnika, što je između pet i šest posto ukupne radne snage u ovoj godini.
Tvrde da je s obzirom na solidan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, za očekivati da će ukupan broj radnih dozvola sledeće godine biti veći od 200 hiljada (ove godine između 170 i 175 hiljada), a ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti 400-500 hiljada do 2030. godine uz pretpostavku rasta BDP-a od oko dva i po posto kroz sledećih sedam godina.
U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.
Poslodavci podsećaju na HNB-ove analize koje se referiraju na demografske projekcije, prema kojima bi se stanovništvo u radno aktivnoj dobi (od 25- 64 godine) moglo smanjiti za dodatnih 400 hiljada u sledećih 20 godina.
HUP-ove analize pokazuju da je zapošljavanje stranih radnika moguće pospešiti proširenjem liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada, kao i produženjem trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na dve ili tri godine te sa šest na devet meseci za sezonske radnike.
HUP se zalaže za pojednostavljenje određenih administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola. Tako preporučuje uklanjanje obveze uzimanja dvostrukog davanja otisaka prstiju stranim radnicima koji produžuju trajanje dozvola za boravak i rad, s obzirom na to i da je ta obveza sporna i s aspekta Zakonika EU-a o vizama.
Značajno unapređenje bila bi i kad bi policijske postaje digitalizirale postupak uručenja rešenja dozvole za boravak i rad, a bilo bi dobro i smanjiti retroaktivnu uplatu zdravstvenog osiguranja HZZO-u za poslednjih 12 meseci tokom kojih strani radnici uopšte nisu boravili u Hrvatskoj, kažu poslodavci.
Napokon, budući da strani radnici umesto plave karte EU-a traže dozvolu za boravak i rad, usled čega je na čak godinu dana produžen rok za spajanje porodice, smatraju da bi izdavanje plave karte trebalo ubrzati uz pomoć jačanja kapaciteta policijskih postaja i policijskih uprava, odnosno samog MUP-a.
U HUP-ovoj publikaciji koju potpisuje glavni ekonomista Hrvoje Stojić, stoji i kako će primanja radnika u ovoj godini rasti između 15 i 18 posto.
Naime, kako se navodi, domaće tržište rada najavljuje zadržavanje solidne ekonomske aktivnosti pred kraj ove godine, pogotovo što se tiče lične potrošnje.
Potražnja za radnicima i dalje ostaje visoka, značajne potpore u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za poboljšanje vještina te prekvalifikacije potiču migracije zaposlenih u rastuće sektore domaće ekonomije, a pritisak na rast plata u kombinaciji s padom inflacije podupire oporavak realnih plaća, odnosno kupovne moći.
Tako HUP u ovoj godini očekuje prosečni rast zaposlenosti od 2,5 posto uz određeno usporavanje rasta na 1,5 posto u 2024. godini, što je zahvaljujući solidnoj ekonomskoj aktivnosti i dalje znatno iznad prosečnog rasta zaposlenosti u EU od jedan posto u ovoj godini te svega 0,4 posto u sledećoj.
U ovoj godini HUP očekuje rast bruto plata, odnosno ukupnih primanja zaposlenih između 15 i 18 posto, osetno iznad očekivane stope inflacije od 7,5 posto, uz sve izraženiju ulogu rasta plata u javnom sektoru.
Takođe, očekuje rast zaposlenosti od 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti.
Nastavno na prognozu nominalnog rasta bruto plata u 2024. godini od 8,5 posto, a s obzirom na mogućnost prosečnog rasta neoporezivih primanja znatno iznad 20 posto, rast ukupnih primanja zaposlenih mogao bi premašiti 12 posto, kažu u HUP-u.
Uprkos povišenoj inflaciji iznad proseka evro područja, Hrvatska će u 2024. ostvariti drugu uzastopnu godinu snažnog realnog rasta bruto plata, a ukupna primanja u 2024. snažno će realno porasti, treću godinu za redom, smatraju u HUP-u.
No upozoravaju da pored manjka radne snage te zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu EU-a te niže inflacije, realni rast plata u Hrvatskoj u 2024. u velikoj meri odražava eksploziju mase plata u proračunu od 32 posto i rekordno povećanje minimalne plate, za 20 posto u u poređenju s članicama EU-a.
Kažu i kako stoga nije iznenađenje da snažan realni rast plata uz ubrzanu konvergenciju niskih cena usluga oko 30 posto ispod proseka EU-a, zadržava inflaciju iznad proseka evro područja u narednim godinama, što podiže rizik spirale plata i maloprodajnih cena.
Zbog toga je glavnim preduslovom za održiv rast plata te njihovu konvergenciju ka proseku EU-a smatraju rast produktivnosti.
(See Biz)
Želite da vam “Blic Biznis” donosi najnovije i ekskluzivne informacije o ekonomiji i dešavanjima u svetu biznisa, da čitate o uspesima i padovima srpskih privrednika, ali i poslovima koji u Srbiji i svetu donose novu eru u biznisu. Postanite i vi deo kluba koji čini desetine hiljada menadžera. Prijavite se na newsletter i na mejlu očekujte najaktuelnije i najekskluzivnije informacije.