Dokle će visoke kamate da usporavaju privredni rast …

Visoke kamate usporavaju privredni rast, jer nema investicija i potrošnje. Zbog toga se svi uveliko pitaju kada bi najveće svetske centralne banke mogle da počnu sa takozvanim monetarnim popuštanjem, odnosno sa smanjenjem kamata. Mnogi postavljaju pitanje i šta je prioritetnije za svaku ekonomiju. Da li je to smanjenje inflacije preko visokih kamata ili što pre treba smanjiti kamate kako bi krenuo privredni rast?

Ekonomista Mihailo Gajić, direktor LIBEK-a (Libertarijanskog kluba), ne želi da licitira kolike će ubuduće da budu kamatne stope. Na to će najviše uticati monetarna politika velikih centralnih banaka, a ona može da se „pomera” u skladu sa prioritetima.

„Ono što je jasno je da su kamate povećane upravo da bi se smanjila inflacija, kao i da one mogu privredu da odvedu u recesiju. Među ekonomistima se vodi rasprava koliko dugo i na koji nivo visine monetarne vlasti treba da povećavaju kamatne stope da bi smanjile pritisak na monetarnom tržištu. Mi vidimo da su visoke kamate u Evropi već uspele da obore inflaciju na putanju koja se približava ciljanoj stopi. S druge strane, vidimo da će Nemačka da zabeleži tehničku recesiju, a verovatno i cela evrozona, imajući u vidu negativna ekonomska kretanja u prethodna dva kvartala. Ne mora da znači da je to samo zbog visokih kamatnih stopa, ali su sigurno značajno doprinele tim ekonomskim kretanjima”, kaže Gajić.

Pojašnjava da se potrošnja smanjuje, jer su potrošački krediti skupi, što sve utiče da se smanji proizvodnja. I investicioni krediti privrede nisu profitabilni sa visokim kamatama. U takvim uslovima, kojim ekonomskim odlukama dati prednost? Da li smanjenju inflacije ili kamata? Šta je za kreatora ekonomske politike značajnije postići? Gajić kaže da su kreatori ekonomske politike, a to su ministri finansija i guverneri centralnih banaka, upravo osobe koje su politički postavljene, tako da oni zapravo sprovode politiku koja je najbolja za njihov politički rejting.

„Istraživanja su pokazala da ljudi više cene rast zaposlenosti nego kontrolu rasta cena. Važnije je da postoji niska nezaposlenost nego nešto veća stopa inflacije. Mnogo je veći problem za nekoga da izgubi posao nego da mu inflacija pojede deset odsto primanja. Iz ekonomskog ugla trebalo bi da postoji jasna razlika između ingerencija. Izvršna vlast treba da se bavi privrednim rastom i povećanjem zaposlenosti, dok bi monetarna politika koju vodi centralna banka trebalo isključivo da se bavi politikom tako da održi stabilnost cena. Pre 30 do 40 godina monetarne vlasti bile su pod većom ingerencijom izvršne vlasti i tada se smatralo da je monetarna politika jedna poluga koja treba da pospeši ekonomski rast. Zemlje sa takvim režimima kao što su Francuska, Italija, Španija uvek su imale veću stopu inflacije, a ne nužno veću stopu ekonomskog rasta. Dok su zemlje kao što je Nemačka imale rigidniji stav o tome kakva je uloga centralne banke imale pristojnu stopu ekonomskog rasta, ali sa vrlo niskim stopama inflacije”, kaže Gajić.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da kamate utiču na sve ono što se kupuje iz kredita, a to su investicije i kupovina trajnih potrošnih dobara.

„Visoke kamate utiču i na smanjivanje raspoloživih dohodaka građana, privrede i države, jer će veći deo dohotka morati da plaćaju za kamate. Ono što je neobično je da će kamate naredne godine u realnom iznosu biti veće nego ove godine zato što će nominalno da ostanu iste, a inflacija će da bude manja. Tako da će one više opterećivati dužnike nego ove godine. Kamate su sad sedam odsto za zaduživanje u evrima, što je veliki teret i za privredu i za građane i za državu. Kamata od sedam odsto je visoka, pogotovo što je inflacija u evrozoni pala na 2,4 odsto”, kaže Arsić.

On smatra da prioritet, kao i u drugim državama, treba da bude da se inflacija brzo obori. Jer ako se ona brzo obori, onda će biti održivo smanjenje kamatnih stopa i moći će ranije da počne.

„Ako bi pokušali ranije, odnosno pre vremena da smanjimo kamate stope, onda bi se produžila inflacija, pa bi onda morali možda ponovo da povećavamo kamate ili da ih na tom malo smanjenom nivou duže držimo. Ovako kad se inflacija obori na nivo kao sada u EU ili još niži u nekoliko narednih meseci, onda kada se krene u smanjenje kamatnih stopa, to će biti nešto trajnije”, kaže Arsić.

Dodaje da je prilično sigurno da kamate i kad budu smanjene, neće biti na nultom nivou ili negativne kao pre nekoliko godina, to je istorijski redak događaj i male su šanse da se to ponovi.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com