Egzodus bogataša iz najbogatije zemlje Evrope: Koliko tu država gubi i šta može da učini?

Rekordan broj bogatih je otišao iz zemlje otkako je vlada povećala stope poreza na bogatstvo za 0,1 procentni poen.

Izvor: Jutarnji list/T.L.

Ilustracija: Shutterstock/elwynn

Ilustracija: Shutterstock/elwynn

Najveći norveški poreski obveznik i najveći deoničar investicione firme Aker ASA, Kjel Inge Roke, prošlog septembra preselio se iz Askera u Norveškoj u švajcarski Lugano.

Industrijski tajkun čija se neto vrednost procenjuje na 1,5 milijardi funti jedan je od 50 milijardera i milionera koji su napustili Norvešku tokom prošle godine nakon što su bili pogođeni višim stopama poreza na bogatstvo.

Rekordan broj bogatih stanovnika Norveške je otišao iz zemlje otkako je koalicija laburista i centra povećala stope poreza na bogatstvo za 0,1 postotni poen, što je vladu koštalo desetine miliona izgubljenih poreskih prihoda. Pedeset osoba s visokim primanjima, ukupne neto vrednosti veće od tri milijarde funti, zarađuje više od ukupnog broja onih koji su napustili Norvešku i otišli u Švajcarsku od 2009. godine, pišu norveške novine Dagens naeringsliv, prenosi Telegraf.

Očekuje se da će zbog poreza još i više bogatih Norvežana napustiti zemlju.

Egzodus iz Norveške, koja je samo jedna od četiri zemlje u OECD-u (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) koje još uvek nameću porez na bogatstvo, moglo bi da primeti Ministarstvo finansija dok laburisti raspravljaju kako da nateraju bogataše da plaćaju više poreza u Ujedinjenom Kraljevstvu. Smatra se da ser Keir Starmer razmatra različite oblike oporezivanja bogatstva, uključujući i porez na kapitalnu dobit te ukidanja raznih izuzeća od plaćanja poreza za bogate, ako laburisti pobede na idućim izborima.

Norveški porez na bogatstvo dugo je bio trn u oku najbogatijih u toj zemlji. Godine 1990. je 12 evropskih zemalja OECD-a uvelo porez na bogatstvo. Međutim, većina ih je i ukinula tokom devedesetih i dvehiljaditih zbog sve većeg straha da će u globalizovanom svetu bogataši jednostavno otići negde drugde. Francuska je bila poslednja zemlja koja je ukinula porez na bogatstvo 2017. godine, nakon što je između 2000. i 2016. godine izgubila oko 60.000 milionera. Sada su jedine evropske zemlje koje još nameću porez na bogatstvo Norveška, Španija i Švajcarska, i to uprkos činjenici da porez na bogatstvo donosi iznenađujuće malu dobit za vladu. Naime, samo mali deo norveškog poreza, oko jedan posto, dolazi od poreza na bogatstvo.

“Norveška je razvijena zemlja s verovatno najvećim porezom na bogatstvo, no on još uvek nije tako značajan“, kaže Dan Nidl iz neprofitne organizacije Tax Policy Associates. To je delom zbog popusta koji se primenjuju na primarno prebivalište i deonice koje ne kotiraju.

“To stvara podsticaj da izbegnete uvrštavanje svoje firme na berzu i uložite što je više moguće neto vrednosti u svoju kuću. To nisu sjajni rezultati iz perspektive politike“, kaže Nidl.

Prema norveškoj poreskoj politici, pojedinac s neto bogatstvom većim od 130.000 funti oporezuje se jedan posto na sve iznad tog praga. Od ovog poreza, 0,3% ide državi, a preostalih 0,7 posto opštini. Oni s bogatstvom većim od 1,5 miliona funti plaćaju porez od 1,1 posto, a taj 0,1 posto viška ide državi.

Roke za svoje preseljenje nije naveo finansijske razloge, a rekao je da ni Lugano nije najjeftiniji, niti ima najniže poreze, ali ističe kako je to sjajno mesto sa centralnom lokacijom u Evropi.

Među ostalim bogatašima koji su nedavno napustili Norvešku su Tore Ivar Sletemoen, saosnivač firme za proizvodnju baterija Feyr, te Ninja Tolefsen, kći investitora u nekretnine Ivara Tolefsena. U Švajcarsku je otišao i Fredrik Haga, 31-godišnji saosnivač firme za trgovanje kriptovalutama Dune. On je za “Fajnenšel tajms“ rekao da je zabrinut da će njegov idući poreski račun biti nekoliko puta veći od njegovog raspoloživog prihoda, prenosi Jutarnji list.

Možda se čini čudnim što se toliko Norvežana seli u Švajcarsku, zemlju koja ima i vlastiti porez na bogatstvo. Zapravo, Švajcarska od poreza na bogatstvo zarađuje više nego Norveška, oko četiri posto od ukupnog poreza. Ipak, ta zemlja nudi dogovore za strance koji su visoko na popisu bogatih pojedinaca u potrazi za novim domom.

U pojedinim švajcarskim kantonima osoba koja živi ali ne radi u Švajcarskoj, može da se odluči za povoljan paušalni porez na temelju svojih troškova i životnih standarda, a ne na temelju prihoda i imovine.

U očajničkom pokušaju da zaustavi bogate poreske obveznike koji napuštaju zemlju, Norveška je rekla da istražuje mogućnost izlaznog poreza, gde se pojedinci oporezuju na ušteđeni kapitalni prihod u trenutku kada se iseljavaju iz zemlje.

Vlada Norveške je već preduzela neke korake kako bi zaustavila najbogatije da se isele, kada je u novembru prošle godine ukinula “pravilo pet godina” koje je značilo da su bogati Norvežani mogli da prodaju svoje deonice bez plaćanja poreza na dobit ako su živeli u inostranstvu više od pet godina.

Norvešku od septembra 2021. vodi koaliciona vlada Laburističkog centra, nakon osam godina pod Konzervativnom strankom Erne Solberg.

OECD je upozorio da porez na bogatstvo ima negativan uticaj na dugoročni rast te da šteti preduzetništvu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com