Kako nadoknaditi štetu zbog problema sa avio-prevozom …

Predviđa se da će u ovoj godini biti izgubljeno ili ukradeno 13,3 kofera na 1.000 putnika koji koriste avio-prevoz. Tokom prošle godine je na ovaj način nestalo 1,8 miliona prtljaga u vrednosti od čak 5,9 milijardi evra. Ipak, to nije jedina neprijatnost koja može da zadesi putnike koji koriste avio-prevoz. Ovog leta putnici iz Srbije, ali i sa većine aerodroma u Evropi, osetili su možda i najveća kašnjenja i otkazivanja letova do sada. Različiti su razlozi zbog takve situacije, ali suština je ista – svima je teško palo to što su promenili svoje planove, kasnili na odmore ili su jednostavno izgubili vezane letove za daleke destinacije, pa čak i odustali od putovanja. Ono što je najvažnije, postoje propisi koji štite prava putnika u ovakvim situacijama. Na sajtu Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije navedeno je da je u slučaju otkazanog leta avio-kompanija dužna da putniku ponudi jednu od dve opcije – preusmeravanje na drugi let ili povraćaj svih troškova. Avio-kompanija koja je otkazala let treba da ponudi putniku preusmeravanje na drugi let, prema sličnim uslovima prevoza što je pre moguće. Drugi let može biti i nekog kasnijeg datuma, ukoliko je to putniku prihvatljivo. Svi putnici čiji je let otkazan imaju pravo na naknadu štete.

– Kada je reč o kašnjenju leta, smatra se da let kasni ukoliko je njegov polazak odložen na određeno vreme zbog neplaniranih okolnosti. Svako kašnjenje koje je manje od dva sata smatra se normalnim u avio-saobraćaju i pravno prihvatljivim. Avio-kompanije u tom slučaju nemaju nikakvih obaveza prema putnicima. Obaveze avio-kompanija prema putnicima određene su vremenom i udaljenošću. Svi putnici imaju pravo na zbrinjavanje koje se u zavisnosti od dužine kašnjenja razlikuje, navodi se na ovom sajtu. Kako objašnjavaju, u svim predviđenim slučajevima kašnjenja putnici imaju pravo na besplatan obrok i osvežavajuće napitke primerene vremenu čekanja. U situacijama kada se očekuje kašnjenje od najmanje jednog dana posle prethodno najavljenog vremena polaska, putnici imaju pravo i na hotelski ili drugi odgovarajući smeštaj kao i na transfer između aerodroma i mesta smeštaja i nazad. Inače, smatra se da svaki putnik koji poseduje avio-kartu i koji je izvršio registraciju za let u propisanom roku ima pravo da se ukrca u avion. Međutim, može se desiti da putniku bude uskraćeno ukrcavanje.

– Uskraćeno ukrcavanje može da se dogodi iz razloga prekobrojnih putnika ali može biti i iz drugih razloga. U slučaju potrebe prvo se traže dobrovoljci koji su spremni da odustanu od planiranog poletanja. Putnik zauzvrat dobija ili povraćaj kompletno uplaćenih sredstava ili prihvata preusmeravanje puta po sličnim uslovima kao što je prvobitno planirao i u što kraćem vremenskom razmaku. Putnik koji dobrovoljno odustaje od leta pored svih ovih prava može da se dogovara sa predstavnicima avio-kompanije o beneficijama, navedeno je na sajtu Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije. Putnik koji se odluči za preusmeravanje na alternativni let ima pravo na aerodromsku pomoć adekvatnu vremenu čekanja na novi let, dok onaj koji dobrovoljno odustaje od putovanja nema pravo na nadoknadu štete. Kako je navedeno, ukoliko nema dobrovoljaca koji će odustati od ukrcavanja službenici avio-kompanija imaju pravo da nekome od putnika uskrate ukrcavanje. Kada je putnicima uskraćeno ukrcavanje protiv njihove volje oni imaju ista prava kao u slučaju kada je došlo do otkazivanja leta.

Kako se prijavljuje izgubljen prtljag

Putnik kome predati prtljag na odlaznom aerodromu nije stigao na krajnju destinaciju prijavljuje gubitak prtljaga na posebno označenom šalteru. Kada prijavljuje gubitak prtljaga mora da priloži avio-kartu na kojoj se nalaze nalepnice za prtljag koji je predat. Kada putnik izvrši prijavu izgubljenog prtljaga služba za potragu izdaje „zapisnik o neprispeću prtljaga”. Zapisnik sadrži informacije o veličini, obliku i sadržaju kofera kao i kontakt podatke putnika. U slučaju oštećenja ili gubitka prtljaga putnik ima pravo na odštetu koju mu isplaćuje avio-kompanija. Montrealskom konvencijom utvrđena je maksimalna visina odštete za prtljag. Avio-kompanije takođe same određuju visinu refundacije i prihvataju samo razumne troškove, navode na sajtu Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com