“Idemo ka prekretnici koja će promeniti živote zajmodavaca i zajmoprimaca, bilo javnih ili privatnih, diskretnih ili rasipnih. U roku od jedne decenije mogli bismo da se suočimo sa majkom svih dužničkih kriza,” rekao je danas Rubini za španski list El Mundo.
On je dodao da je pesimista u pogledu konsenzusa da će mnoge zemlje doživeti ekonomski rast 2023. godine.
Jedan od faktora je inflacija. Lako je smanjiti sa 10 odsto na 5 odsto, ali je mnogo teže spustiti sa 5 odsto na 2 odsto. Osim toga, dug u sistemu pojačava ekonomski pad i povećava rizik od neplaćanja obaveza i finansijskog stresa, objašnjava Rubini.
Pored najveće dužničke krize, koju Rubini naziva megapretnjom, on ističe i značaj budućeg demografskog kolapsa, moguću klimatsku katastrofu, uticaj veštačke inteligencije i izazov normalizacije globalnih pandemija.
Prema njegovim rečima, sadašnja generacija ce doživeti kraj ere rasta, a sutra ce biti vreme haosa i hronične nestabilnosti.
Što se tiče Španije, rekao je, kao i većina evropskih zemalja, ona je opterećena velikim javnim i privatnim dugovima.
“Vlade su zadužene i, kao i u mnogim zemljama, postoji povećanje duga kompanija i bankarstva u senci (neregulisane organizacije koje daju kredite a da nisu deo tradicionalnog bankarskog sektora), rekao je Rubini.
Pored toga, on je skrenuo pažnju na činjenicu da u Španiji postoji akutni problem starenja stanovništva.
Zbog toga ce uskoro biti potrebna temeljna reforma penzionog sistema.
U septembru 2022. godine javni dug kraljevstva oborio je novi istorijski rekord, premašivši 1,5 biliona evra, što iznosi 116 odsto BDP-a, piše El Mundo.