Svetsku nedelju štednje Srbija je dočekala sa ulozima od 13,5 milijardi evra. U poslednjih 10 godina porasla je i dinarska štednja – u domaćoj valuti na gotovo 90 milijardi dinara. Narodna banka Srbije saopštava da je dinarska štednja u poslednjih 10 godina u Srbiji povoljnija od štednje u evrima i da se za razliku od one u stranoj valuti ne oporezuje.
0:00/ 0:00
Kada je novčanik u pitanju, makar i od najboljeg prijatelja, poslednje što ćete saznati je njegovo stanje na računu. Ipak statistika otkriva – ove godine na štednju je položeno novih 526 miliona evra. U štednim bilansima i jedna novina. Pored dinara i evra, na računima je sada i 750 miliona dolara i 557 miliona švajcarskih franaka.
Blic preporučuje
– Sada imamo i onaj momenat koji se preklapa, odnosno štednja je postojala, ali kamata je bila jako niska na štednju. I većina ljudi je investirala i investiciono kupovala nepokretnosti. Sada se trend zbog restriktivne monetarne politike okrenuo i stimuliše se štednja u svim oblicima, od gasa, energetike pa do one u bankama – kaže Nino Stameski, direktor centra za stanovništvo Erste banke.
Stimulativna je kamata u bankama, kaže Stameski i navodi da će se jedan deo tih investicija preusmeriti u štednju u narednih godinu, godinu i po dana.
Mesečni iznos srpskog štediše ove godine je 5.516 dinara. Neračunajući inflaciju, nešto je manji u odnosu na prethodnu godinu. Rezultati bi, kažu u međunarodnoj agenciji koja je sporvela istraživanje, bili bolji da nije inflacije.
– U Srbiji raste svest o važnosti štednje. Međutim inflacija koja se pojavila ne samo u Srbiji već svuda je uticala da se smanji štednja pa je i procenat onih koji smatraju da je situacija za štednju nepovoljnija. Povećan je i procenat štednje u kućnim sefovima na čak 32 procenta za kako kažu “ne daj Bože”, ali povećana je i štednja za, na primer, odlazak na godišnji odmor – kaže Ansgar Loner, direktor agencije IMAS.
U Erste banci kažu da im je prosečan štedni ulog iznosio 20.500 evra i dva miliona peststo hiljada dinara. Imaju i savet – zbog povoljnije kamate i stabilnog kursa dinarska štednja je isplativija.
– Prema podacima NBS neka prosečna kamata nominalna na dinarsku štednju na period 12 mesecio iznosi 3,41 odsto dok je na oročenu deviznu štednju ona 1,6 odsto i ono što možemo da vidimo u odnosu na prethodnu godinu je da su kamatne stope udvostručene. Imaju tendenciju daljeg rasta što zbog povećanja referentne kamatne stope i pooštravanja mera Narodne banke – kaže Stameski.
Klijenti u Srbiji su svesni važnosti štednje, ali su otvoreni i za rizičnija ulaganja radi većeg prinosa. Čak četiri od pet građana smatra da treba potražiti alternativu štednji.
(RTS)
Želite da vam “Blic Biznis” donosi najnovije i ekskluzivne informacije o ekonomiji i dešavanjima u svetu biznisa, da čitate o uspesima i padovima srpskih privrednika, ali i poslovima koji u Srbiji i svetu donose novu eru u biznisu. Postanite i vi deo kluba koji čini više od 100.000 ljudi. Prijavite se na newsletter i na mejlu očekujte najaktuelnije i najekskluzivnije informacije.