Kamate rastu, krediti sve skuplji – ali postoji nešto što može zaštititi od daljih poskupljenja

Već nekoliko meseci centralne banke širom sveta u cilju obuzdavanja inflacije krenule su da podižu kamatne stope.

Izvor: Blic

Ilustracija: Shutterstock/Robert Petrovic

Ilustracija: Shutterstock/Robert Petrovic

Prošle nedelje, prvo je ECB podigla ključne kamate za 0,75 odsto, a isti potez je ispratila i NBS. Povećanjem ovih ključnih kamatnih stopa, neminovno su poskupeli i krediti građana, piše Blic.

Iako konkretno poskupljenje kredita varira u zavisnosti od uslova (veličine kredita, da li je kredit u devizama tj. evrima ili dinarima, roka otplate, konkretne kamate koja je odabrana), rate na kredite su poskupele od 1.500 dinara u slučajevima dinarskih, uglavnom, keš kredita ali i preko 60 evra u slučaju evrokredita.

Kako stručnjaci ističu da će ova poskupljenja i podizanja kamatnih stopa trajati makar još 2 godine, mnogi se pitaju da li postoji rešenje tj. način da se zaštitimo od daljih poskupljenja, i rešenje postoji.

Primeri poskupljenja

Kako se spekuliše da bi do kraja godine moglo da dođe do još podizanja kamata, rate kredita mogle bi biti znatno veće, ukazuje predsednik Udruženja za zaštitu bankarskih klijenata Efektiva Dejan Gavrilović:

“Jedan primer je kredit od 50.000 evra na 20 godina, to je 240 meseci. Uzeli smo da je marža bila 3,5%. U tom slučaju rata na početku godine je bila 276 evra, kada je euribor bio -0,55. Sada sa vrednošću od 1,077 rata se povećala na 316 evra, povećanje od 40 evra za nekih osam meseci. Kredit od 80.000 evra na 25 godina, 300 rata, rata je na početku bila 377 evra, sada je 445 evra, povećanje od 68 evra. S obzirom na to da euribor nastavlja da raste, ako bi do kraja godine otišao na dva, rata na primeru od kredita od 50.000 evra bi se povećala na 344 evra”, prenosi RTV.

Kada će stati rast kamata?

“Rast kamata kredita staće kad se smiri inflacija, odnosno kada prestanu nemiri između Rusije i Ukrajine. To će biti početak zaustavljanja inflacije. Dok god raste inflacija, rašće i krediti jer će rasti referentna kamatna stopa kao jedna od mera za obuzdavanje inflacije”, kaže Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije za Blic.

S obzirom da je ECB, kada je najavljivala podizanje kamata u julu, najavila da će podići kamate i u septembru, neminovno je da će kamatna stopa nastaviti da raste, ipak do koje mere zavisi od ekonomskih uslova u nastavku ove godine.

“Kamatna stopa je jedna od mera politike centralne banke i ona mora da bude bazirana na preciznim indikatorima, tj. na jednoj analizi koja pokazuje pritisak inflacije i ona se radi na osnovu različitih podataka”, kaže Musabegović.

Imajući u vidu da neobuzdana inflacija kontroliše i rast kamatne stope, njeno zaustavljanje, smatra on, ne možemo očekivati pre godinu do dve.

“Ne verujem da će se inflacija staviti pod kontrolu pre godinu ili dve”, zaključuje profesor.

Fiksiranje kamate

S obizrom da će kamate rasti bar dve godine, i postoji verovatnoća da će varijabilna kamtna stopa, koja je do pre par meseci bila isplativija opcija zbog negativne referentne kamate, prestići fiksnu koja se trenutno kreće na oko 5,5 odsto i više. Ako pogledamo ponude u bankama, trenutno se varijabilna kamata sa šestomesečnim euriborom kreće oko 4,5.

Stoga postoji mogućnost u bankama da se varijabilna kamata fiksira, tj. da se ona zameni sa fiksnom kamatnom stopom. Na taj način bi rata za kredit poskupela momentalno, za tih 1 odsto u razlici između dve stope, što bi u pojedinim slučajevima bilo oko 50 evra na ratu za stambeni kredit, ali na ovaj način je rata zaštićena od daljih skokova.

Da postoji mogućnost da se kamata fiksira, potvrdio je za Dušan Uzelac, sa portala Kamatica, i dodao da od pomeranja referente kamatne stope “strahuju” i klijenti i banke.

“To je izazov i za jedne i za druge. Banke će uvek štititi svoje interese i tako praviti proizvode”, ističe Uzelac.

On savetuje ljudima koji uzimaju kredit da ga uzimaju zato što hoće, a ne zato što moraju.

“Fiksna ili varijabilna kamatna stopa, ne bi trebalo da se tiče građana. Oni moraju da se oslone na svoj kapacitet zarađivanja i da se ne prezadužuju preko granica izdržljivosti, već da uzmu samo onoliko koliko mogu da plate”, nastavlja on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com