Koliko poslodavca stvarno košta jedan zaposleni u Srbiji

Kad kandidat pregovara o plati, najčešće se govori o neto iznosu – sumi koju zaposleni dobije na račun. Za poslodavca neto iznos predstavlja samo jednu stavku u nizu obaveza.

Na isti ugovoreni bruto iznos poslodavac plaća doprinose za obavezno socijalno osiguranje (penzijsko‐invalidsko i zdravstveno) koji su teret i za radnika i za poslodavca, a radnik plaća i porez na dohodak.

U 2026. godini ukupni doprinosi i porez čine oko 45 % ugovorenog bruto iznosa – dakle, realni trošak zapošljavanja je daleko viši od neto plate.

Struktura zarade: neto, bruto 1 i bruto 2

osoba obračunava plate radnicima
Neto je plata, Bruto 1 uključuje poreze, Bruto 2 trošak / shutterstock.com

Prilikom obračuna plata koriste se tri pojma:

  • Neto zarada – iznos koji radnik dobija nakon odbitka doprinosa i poreza.
  • Bruto 1 – ugovorena plata pre odbitaka. Sadrži neto zaradu + doprinose na teret zaposlenog + porez na zaradu. Bruto 1 je osnova za obračun svih javnih prihoda.
  • Bruto 2 – ukupni trošak poslodavca. Čine ga bruto 1 + doprinosi na teret poslodavca (za penzijsko‐invalidsko i zdravstveno osiguranje). Biro alat za obračun plata navodi da se u 2026. godini bruto 2 dobija kada se bruto 1 uveća za 15,15 % (10 % PIO + 5,15 % zdravstveno osiguranje na teret poslodavca).

Tabela ispod rezimira razliku:

Pojam Šta obuhvata Kada se koristi
Neto Iznos koji radnik prima. Bruto minus doprinosi na teret radnika i porez na dohodak. Za pregovore sa zaposlenim, planiranje ličnog budžeta
Bruto 1 Ugovorena zarada pre odbitaka (neto + doprinosi radnika + porez). Osnova za obračun doprinosa, poreza, min. i max. baza
Bruto 2 (trošak poslodavca) Bruto 1 uvećan za doprinose na teret poslodavca (15,15 %). Koristi se pri planiranju ukupnog troška zapošljavanja

Doprinosi za socijalno osiguranje i poreska olakšica

Doprinosi na teret zaposlenog

Prema parametrima za 2026. godinu (Biro kalkulator i TaxRavens):

  • Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 14 % od bruto 1.
  • Zdravstveno osiguranje: 5,15 % od bruto 1.
  • Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,75 % od bruto 1.

Ukupna stopa doprinosa na teret zaposlenog iznosi 19,9 %.

Doprinosi na teret poslodavca

Poslodavac na bruto iznos plaća doprinose koji dodatno povećavaju trošak rada:

  • PIO: 10 %.
  • Zdravstveno osiguranje: 5,15 %.

Ukupno 15,15 % od bruto zarade, tako da ukupno opterećenje (doprinosi zaposlenog i poslodavca) iznosi 35,05 %.

Porez na dohodak

Porez na zarade u Srbiji iznosi 10 % i obračunava se na oporezivi prihod – bruto 1 umanjen za neoporezivi iznos.

Vlada je za 2026. godinu predložila povećanje neoporezivog iznosa na 34 221 RSD (sa 28 423 RSD); usvajanje je najavljeno od 1. januara 2026. Ako je bruto 1 manji od neoporezivog iznosa, porez se ne obračunava.

Minimalna i maksimalna osnovica

Zakonom su propisane baze ispod ili iznad kojih se doprinosi ne obračunavaju:

  • Minimalna mesečna osnovica (35 % prosečne zarade): za 2026. godinu 51 297 RSD. Ona se ne primenjuje na standardan radni odnos, već na samostalno osiguranje.
  • Maksimalna mesečna osnovica: 732 820 RSD; doprinosi se plaćaju samo do ovog iznosa.
  • Maksimalna godišnja osnovica: 8 793 840 RSD; doprinosi se ne obračunavaju na deo zarade iznad ovog praga.

Dodatni troškovi i neoporezivi dodaci

vlasnik firme računa nešto uz pomoć kalkulatora
Neoporezive naknade obuhvataju prevoz, dnevnice, poklone, osiguranje / shutterstock.com

Osim plate, poslodavac često isplaćuje naknade i beneficije koje mogu biti neoporezive do određenog limita. Prema računovodstvenom portalu Levka:

  • Troškovi prevoza: poslodavac je dužan da zaposlenom refundira troškove dolaska i odlaska sa posla. Neoporezivi deo za 2026. godinu iznosi 5 782 RSD mesečno; iznad tog iznosa se obračunavaju porezi i doprinosi.
  • Dnevnice za službeni put u zemlji: neoporezivo do 3 471 RSD po danu.
  • Pokloni deci zaposlenog (npr. za Novu godinu): do 14 457 RSD godišnje bez poreza.
  • Jubilarne nagrade: neoporezivo do 28 912 RSD.
  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili člana njegove porodice: do 101 194 RSD.
  • Dobrovoljno zdravstveno i penzijsko osiguranje: neoporezivo do 8 677 RSD mesečno.

U Srbiji ne postoji posebna neoporeziva naknada za topli obrok; ona je već uključena u bruto zaradu. Poslodavci mogu isplatiti i regres ili novčanu pomoć za godišnji odmor; takvi iznosi se oporezuju kao zarada ako nema posebne olakšice.

Računanje troška poslodavca – primeri

Formula

  1. Određivanje bruto 1 – ako znate neto iznos, bruto 1 se dobija dodavanjem doprinosa zaposlenog i poreza.
  2. Postoje kalkulatori (Biro Tools, Pitajknjigovodju) koji računaju obrnutim postupkom.
  3. Obračun doprinosa zaposlenog – 19,9 % od bruto 1.
  4. Obračun poreza – 10 % na osnovicu (bruto 1 – 34 221 RSD), ali ne manje od nule.
  5. Neto = bruto 1 – doprinosi radnika – porez.
  6. Doprinosi poslodavca – 15,15 % od bruto 1.
  7. Ukupan trošak = bruto 1 + doprinosi poslodavca.

Primeri izračunavanja

Bruto 1 (RSD) Doprinosi radnika (19,9 %) Porez (10 % – 34 221 RSD) Neto zarada Doprinosi poslodavca (15,15 %) Ukupan trošak (bruto 2)
40 000 7 960 578 ≈31 462 6 060 ≈46 060
80 000 15 920 4 578 ≈59 502 12 120 ≈92 120
150 000 29 850 11 578 ≈108 572 22 725 ≈172 725
200 000 39 800 16 578 ≈143 622 30 300 ≈230 300
Napomena: Porez se obračunava tek kada bruto 1 pređe neoporezivi limit; zato je kod nižih plata (do ~34 k RSD) porez nula. Izračunati iznosi su približni i ne obuhvataju dodatne beneficije (prevoz, dnevnice itd.) koje povećavaju trošak.

Minimalna zarada 2026.

Vlada Srbije je od 1. januara 2026. povećala minimalnu cenu rada na 371 RSD neto po satu. Tipičan pun radni mesec (oko 174 radna sata) daje neto minimalac oko 64 554 RSD.

Bruto iznos minimalca je približno 75 500 RSD, a poslodavac uz doprinose plaća oko 87 000 RSD (tačan iznos zavisi od broja radnih sati). Minimalna i maksimalna osnovica ne utiču na minimalac jer je iznos znatno iznad minimalne, a ispod maksimalne baze.

Ostali faktori koji utiču na trošak zapošljavanja

vlasnik firme daje radniku platu u koverti
Prekovremeni, odsustva, subvencije i dodatci povećavaju trošak / shutterstock.com
  1. Prekovremeni, noćni rad i rad tokom praznika: Uvećana zarada zbog radnog vremena iznad 40 sati, noćnog rada ili rada državnim praznikom. Ove isplate se oporezuju kao zarada i dodatno povećavaju trošak.
  2. Naknade za odsustvo: Poslodavac je dužan da isplati zaradu tokom godišnjeg odmora, državnih praznika i plaćenih odsustava. Kod bolovanja do 30 dana poslodavac plaća 65 % zarade; iznad toga trošak preuzima RFZO, ali poslodavac mora unapred obezbediti sredstva.
  3. Subvencije i olakšice: Za zapošljavanje određene kategorije (npr. dugoročno nezaposleni, stariji od 55 godina) mogu se dobiti povraćaji do 75 % uplaćenih poreza i doprinosa.
  4. Usklađenost sa zakonom i internim aktima: Ukupan trošak zavisi od kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i individualnih ugovora koji mogu predvideti veće dodatke (regres za godišnji odmor, solidarne pomoći, otpremnine). Portal Pitaj knjigovođu naglašava da zarada predstavlja samo deo isplate zaposlenima i da se obračun mora vršiti u skladu sa radnim zakonodavstvom i internim pravilnicima.

Zaključak

Ukupan trošak radnog mesta u Srbiji u 2026. godini daleko prevazilazi ugovorenu neto platu. Na bruto zaradu se dodaju doprinosi na teret zaposlenog (19,9 %) i porez na dohodak (10 % iznad neoporezivog iznosa), a poslodavac dodatno plaća 15,15 % doprinosa.

Pored toga, poslodavci imaju obavezu da refundiraju prevoz, isplaćuju dnevnice, jubilarne nagrade i druge naknade u propisanim neoporezivim iznosima.

Kroz primere se vidi da bruto plata od 150 000 RSD poslodavca košta oko 172 725 RSD, dok neto iznos koji radnik dobije iznosi 108 572 RSD. Razumevanje ovih parametara pomaže poslodavcima u planiranju budžeta, a radnicima u pregovorima o fer nadoknadi.