Solarne farme u Srbiji: šta je dozvoljeno, a šta zahteva dodatne uslove

Solarna energija poslednjih godina postaje važna tema u energetskom sektoru Srbije. Interesovanje za solarne farme u Srbiji raste među investitorima, vlasnicima zemljišta i kompanijama koje prate razvoj obnovljivih izvora energije.

Razlog je rast cena električne energije, državne aukcije za obnovljive izvore i novi regulatorni okvir koji omogućava ulazak privatnog kapitala u proizvodnju energije.

Ipak, mnogi projekti nailaze na administrativne prepreke jer investitori često nisu sigurni koje aktivnosti su dozvoljene, a za koje su potrebne dodatne dozvole i saglasnosti.

Regulativa za obnovljive izvore energije u Srbiji poslednjih godina se menja, pa je razumevanje pravnih procedura ključan korak pre nego što započnete projekat izgradnje solarne elektrane.

U nastavku ćemo precizno objasniti šta je trenutno dozvoljeno kada su u pitanju solarne elektrane Srbija, a koje situacije zahtevaju dodatne administrativne postupke.

Šta regulativa trenutno dozvoljava kod projekata solarnih farmi

solarni paneli
Priprema projekta solarne elektrane počinje analizom lokacije / shutterstock.com

Prema važećim propisima, moguće je započeti pripremu projekta solarne elektrane ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi:

  • zemljište ima odgovarajuću namenu u prostornom planu
  • investitor osniva pravno lice za proizvodnju električne energije
  • postoji mogućnost priključenja na elektroenergetsku mrežu
  • pribavljeni su osnovni urbanistički uslovi

Razvoj projekta obično počinje analizom lokacije i mrežnih kapaciteta. Veći projekti solarnih elektrana često zahtevaju dodatne tehničke studije, procenu uticaja na životnu sredinu i detaljnu projektnu dokumentaciju.

U prvim fazama razvoja investitori se često bave i bezbednosnim aspektima projekta, naročito kada je reč o velikim površinama i udaljenim lokacijama.

U takvim slučajevima standardno rešenje postaje bežični video nadzor za solarne farme, jer omogućava kontrolu prostora bez kompleksne infrastrukture i dodatnih građevinskih radova.

Važno je naglasiti da sama priprema projekta i analiza lokacije nisu sporni sa regulatornog stanovišta. Administrativni postupci počinju tek kada investitor podnese zahtev za dozvole potrebne za izgradnju solarnih elektrana.

Razvoj solarnih farmi u Srbiji poslednjih godina

Interesovanje za solarne elektrane Srbija počelo je značajnije da raste nakon usvajanja Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije. Taj zakon predstavlja osnovni regulatorni okvir za razvoj projekata obnovljive energije u zemlji.

Nekoliko faktora je dovelo do ubrzanog razvoja solarnih projekata:

  • uvođenje aukcija za obnovljive izvore energije
  • sistem tržišnih premija za proizvođače električne energije
  • interes stranih investitora za projekte u regionu

Zakon o obnovljivim izvorima energije uvodi mehanizme podsticaja i uređuje način proizvodnje i integracije energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem Srbije.

Zakonski okvir za obnovljive izvore energije u Srbiji definiše uslove proizvodnje električne energije, sistem podsticaja i način integracije takvih elektrana na tržište energije.

Interesovanje za solarne projekte dolazi iz nekoliko različitih sektora. Najčešće su to međunarodne energetske kompanije, domaći investitori i vlasnici zemljišta koji žele da dugoročno iznajme parcele za razvoj solarnih farmi.

Ko može da gradi solarnu farmu u Srbiji

prikaz solarnih panela na farmi
Investitor razvija solarne elektrane zakupom zemljišta / shutterstock.com

Jedno od čestih pitanja investitora jeste ko zapravo može da razvija projekte solarnih elektrana. Regulativa je prilično jasna.

Solarne elektrane u Srbiji mogu graditi pravna lica registrovana za proizvodnju električne energije.

To u praksi znači da projekat može pokrenuti:

  • domaća ili strana kompanija
  • energetski investitor
  • investicioni fond
  • vlasnik zemljišta koji osniva kompaniju za energetsku delatnost

Ukoliko fizičko lice poseduje zemljište pogodno za izgradnju solarne farme, najčešći model je osnivanje posebnog pravnog lica koje će voditi projekat.

Veliki broj projekata solarnih farmi u Srbiji realizuje se kroz model zakupa zemljišta. Investitor zakupuje parcelu na period od 20 do 30 godina i razvija elektranu, dok vlasnik zemljišta ostvaruje prihod od zakupa.

Ovaj model je posebno zastupljen u Vojvodini, gde postoji veliki broj ravnih parcela pogodnih za izgradnju energetskih postrojenja.

Koje dozvole su potrebne za izgradnju solarne elektrane

Proces izgradnje solarnih elektrana u Srbiji sastoji se od nekoliko ključnih administrativnih koraka. Njihov redosled je uglavnom standardizovan.

Najvažnije dozvole i saglasnosti prikazane su u sledećoj tabeli.

Korak Institucija Svrha
Lokacijski uslovi lokalna samouprava potvrda da je lokacija pogodna za projekat
Energetska dozvola Ministarstvo energetike odobrenje za izgradnju većih elektrana
Građevinska dozvola nadležni organ za urbanizam dozvola za izgradnju objekta
Priključenje na mrežu operator elektrodistributivnog sistema tehnički uslovi za priključenje
Energetska dozvola je obavezna za solarne elektrane snage 1 MW ili veće. Zahtev se podnosi Ministarstvu energetike i ima rok važenja od tri godine.

Nakon toga sledi izrada tehničke dokumentacije, pribavljanje građevinske dozvole i postupak priključenja na mrežu.

Priključenje na elektroenergetsku mrežu često predstavlja najduži deo procedure.

Kada su potrebni dodatni uslovi ili saglasnosti

prikaz momka koji šeta po solarnim panelima, ispituje njihov kvalitet
Zaštita poljoprivrednog zemljišta je veoma važna / shutterstock.com

Iako osnovne dozvole predstavljaju standardni deo procedure, postoje situacije u kojima projekat solarne farme zahteva dodatne saglasnosti.

Najčešći slučajevi su povezani sa vrstom zemljišta ili specifičnostima lokacije.

  • poljoprivredno zemljište visoke klase
  • područja pod zaštitom prirode
  • lokacije u blizini infrastrukture
  • ograničenja elektroenergetske mreže
U Srbiji se posebno vodi računa o zaštiti poljoprivrednog zemljišta. Stručnjaci često upozoravaju da solarne elektrane ne bi trebalo postavljati na najkvalitetnijim obradivim parcelama jer to može ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.

U nekim slučajevima moguće je promeniti namenu zemljišta, ali taj postupak zahteva dodatne dozvole i saglasnosti nadležnih institucija.

Najčešće administrativne prepreke za investitore

Iako je regulativa za obnovljive izvore energije poslednjih godina unapređena, investitori u solarne farme u Srbiji i dalje nailaze na nekoliko čestih administrativnih izazova.

Najčešći problemi uključuju:

  • spor proces izdavanja lokacijskih uslova
  • ograničene kapacitete elektroenergetske mreže
  • promenu namene zemljišta
  • usklađivanje projekta sa lokalnim urbanističkim planovima

Poseban izazov predstavlja pitanje mrežnog priključka. U poslednje dve godine broj zahteva za priključenje novih elektrana značajno je porastao, što je dovelo do zagušenja pojedinih delova mreže.

To znači da investitor može imati spreman projekat i sve dozvole, ali da mora čekati slobodan kapacitet u mreži kako bi elektrana mogla da bude priključena.

Zbog toga se u ranoj fazi razvoja projekta često radi analiza kapaciteta elektroenergetske infrastrukture.

Za kraj

zumiran prikaz solarnog panela
Dobro planiran projekat solarne elektrane uspešno funkcioniše / shutterstock.com

Solarne farme u Srbiji predstavljaju važan deo budućeg energetskog sistema zemlje. Interesovanje investitora raste, a regulatorni okvir se postepeno prilagođava evropskim pravilima i tržištu obnovljive energije.

Istovremeno, izgradnja solarnih elektrana zahteva dobro razumevanje administrativnih procedura. Projekti koji su pažljivo planirani, sa jasno definisanim dozvolama i analizom lokacije, imaju znatno veće šanse da budu uspešno realizovani.

Ukoliko razmišljate o ulasku u ovaj sektor, najvažniji korak je pravovremena analiza regulative, lokacije i mrežnih kapaciteta. Dobro planiran projekat solarne elektrane može postati stabilan energetski i investicioni poduhvat u narednim decenijama.

Često postavljana pitanja

Da li je moguće prodavati električnu energiju iz solarne farme direktno kompanijama?
Da, ali to zavisi od modela poslovanja koji izaberete. U Srbiji je moguće zaključiti takozvani PPA ugovor, odnosno dugoročni ugovor o otkupu električne energije između proizvođača i kupca. U tom slučaju kompanija koja razvija projekat solarne elektrane prodaje energiju direktno industrijskom potrošaču ili trgovcu električnom energijom.
Koliko vremena obično traje razvoj projekta solarne farme?
Najčešće između jedne i tri godine. U taj period ulaze analiza lokacije, pribavljanje dozvola i izgradnja elektrane.

Kada investitor dobije građevinsku dozvolu, postoji zakonski rok da započne radove. Nakon toga potrebno je završiti projekat i pribaviti upotrebnu dozvolu u predviđenom roku kako bi elektrana mogla da počne sa radom.

Da li je moguće kombinovati solarne farme i poljoprivredu na istoj parceli?
U pojedinim slučajevima to je moguće kroz koncept takozvane agrovoltaike. Reč je o modelu u kome se solarni paneli postavljaju na konstrukcije koje omogućavaju nastavak poljoprivredne proizvodnje ispod ili između redova panela.

Ovaj pristup još nije široko zastupljen u Srbiji, ali se sve češće razmatra kao rešenje za lokacije gde je važno očuvati poljoprivrednu namenu zemljišta. Investitori u takvim projektima moraju da usklade tehničko rešenje sa lokalnim urbanističkim planovima i propisima o korišćenju zemljišta.

Ko snosi troškove izgradnje priključka na elektroenergetsku mrežu?
U većini projekata troškove izgradnje priključka snosi investitor koji razvija solarnu elektranu. Operator elektroenergetskog sistema definiše tehničke uslove priključenja i izdaje odobrenje za priključenje objekta na mrežu.

Trošak može značajno da varira u zavisnosti od lokacije i udaljenosti od postojeće infrastrukture. Ako se elektrana nalazi daleko od trafostanice ili visokonaponske mreže, investitor može biti u obavezi da finansira izgradnju dodatne infrastrukture.

Kolika površina zemljišta je obično potrebna za solarnu farmu?
Stručnjaci u sektoru solarne energije često navode da je za proizvodnju 1 MW električne energije potrebno približno 4 do 6 hektara zemljišta, u zavisnosti od rasporeda panela, pristupnih puteva i prateće opreme.

Kod većih projekata odnos je sličan. Na primer, elektrana snage oko 10 MW obično zahteva između 40 i 60 hektara površine kada se uračunaju paneli, trafostanice, pristupni putevi i servisne zone.